U sklopu psihijatrijske ambulante možemo vam ponuditi pregled specijaliste psihijatra subspecijaliste socijalne psihijatrije i subspecijaliste forenzičke psihijatrije s ciljem prevencije, dijagnostike i liječenja mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja.
Naša ponuda uključuje terapijske pristupe prilagođene potrebama svakog pacijenta, što obuhvaća individualne i grupne terapije te psihofarmakološko liječenje. Uz stručan tim psihijatara, nastojimo pružiti podršku pacijentima tijekom njihovog terapijskog procesa.
Nadalje, promičemo multidisciplinarni pristup surađujući s drugim zdravstvenim stručnjacima radi osiguranja sveobuhvatne i integrirane skrbi za naše pacijente. Kontinuirano se educiramo o najnovijim dostignućima u području psihijatrije kako bismo osigurali kvalitetnu i suvremenu skrb.
Naša ambulanta nastoji stvoriti poticajno i sigurno okruženje za pacijente, pružajući im podršku u njihovom procesu oporavka i rehabilitacije. S predanošću i profesionalizmom, težimo unaprjeđenju mentalnog zdravlja i kvalitete života naših pacijenata.
Naš tim
prof. prim. dr. sc. Dunja Degmečić, dr.med., spec. psihijatrije, subspec. socijalne psihijatrije i subspec. forenzičke psihijatrije
doc. prim. dr. sc. Melita Jukić, dr.med., spec. psihijatrije, subspec. biologijske psihijatrije i subspec. socijalne psihijatrije
Ovi poremećaji proizlaze iz stresnih situacija ili trauma. Akutna reakcija na stres manifestira se brzim emocionalnim ili fizičkim odgovorom na nedavni stresor. PTSP uzrokuje dugotrajne simptome anksioznosti i straha. Poremećaj prilagodbe donosi teškoće u prilagodbi na životne promjene. Važno je pravodobno prepoznati i adekvatno tretirati ove poremećaje radi prevencije daljnjih komplikacija.
Ovi poremećaji utječu na emocionalno stanje i mogu rezultirati ekstremnim promjenama raspoloženja. Depresivni poremećaj karakteriziran je osjećajem tuge, gubitkom interesa i energije te problemima sa spavanjem i apetitom. Bipolarni afektivni poremećaj obuhvaća epizode depresije i manije, pri čemu se javljaju promjene između ekstremnih stanja raspoloženja.
Ovi poremećaji obilježeni su prekomjernim i nekontroliranim osjećajima tjeskobe i straha. Fobični anksiozni poremećaj karakterizira intenzivni strah od određenih situacija, predmeta ili aktivnosti. Panični poremećaj manifestira se ponavljajućim napadajima panike praćenim fizičkim simptomima kao što su ubrzan rad srca i znojenje. Generalizirani anksiozni poremećaj obuhvaća pretjeranu brigu i tjeskobu u različitim svakodnevnim situacijama. Anksiozno-depresivni poremećaj kombinacija je simptoma anksioznosti i depresije.
Ovi poremećaji obuhvaćaju širok spektar stanja koja utječu na mentalno zdravlje. Disocijativni poremećaji karakterizirani su gubitkom svijesti ili pamćenja kao odgovor na traumatične događaje. Somatoformni poremećaji manifestiraju se tjelesnim simptomima bez jasnog fizičkog uzroka. Psihotični poremećaji obuhvaćaju gubitak kontakta s stvarnošću. Poremećaji hranjenja, kao što su anoreksija i bulimija, karakteriziraju nezdrav odnos prema hrani i tijelu. Organski i simptomatski mentalni poremećaji povezani su s organskim uzrocima.
Vitamin B1 može poboljšati kratkotrajno i dugotrajno pamćenje.
1 od 5 mladih ljudi (13-18 godina) ima ili će razviti mentalni poremećaj tijekom svog života.
Česta izloženost stresu može oslabiti imunosni sustav.
Razgovor s liječnikom je najbolji način prevencije i liječenja mentalnih poremećaja.
Vitamin B1, ili tiamin, igra ključnu ulogu u metabolizmu mozga i živčanog sustava, što može poboljšati funkciju mozga i pamćenje. Preporučena doza za poboljšanje pamćenja može varirati, ali općenito se preporučuje unos od 1-2 mg dnevno.
Među mladima su najčešći mentalni poremećaji anksiozni poremećaji, depresija i poremećaji ponašanja. Simptomi mogu varirati, ali uključuju promjene u raspoloženju, ponašanju i funkcioniranju u svakodnevnom životu.
Kronični stres može oslabiti imunosni sustav, povećavajući osjetljivost na infekcije i bolesti. Strategije za smanjenje stresa uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, tehniku opuštanja poput meditacije ili dubokog disanja, te održavanje uravnotežene prehrane i dobrog sna.
Mogućnosti liječenja uključuju terapiju (psihoterapiju), lijekove (psihofarmakoterapiju) ili kombinaciju oba. Odabir terapije ovisi o vrsti poremećaja, ozbiljnosti simptoma, individualnim potrebama i preferencijama pacijenta.
Zdravi načini života, uključujući uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i tehniku upravljanja stresom, mogu podržati mentalno zdravlje i smanjiti rizik od razvoja mentalnih poremećaja.
Medicinski Centar Mursa je zdravstvena ustanova koja uz pomoć najsuvremenije dijagnostike i opreme pruža zdravstvenu skrb.
