COVID-19 INFORMACIJE

Kao pružateljima zdravstvenih usluga, jedan od naših primarnih ciljeva je osigurati sigurnost svih naših pacijenata. Iz tog razloga, još uvijek zahtijevamo od svih pacijenata i posjetitelja da nose masku za lice cijelo vrijeme dok su u našim objektima.
Hvala vam na strpljenju i razumijevanju.

Sindrom iritabilnog crijeva definira se kao poremećaj probavnog sustava obilježen stalnom i ponavljajućom nelagodom ili bolom u trbuhu praćen često poremećajem pražnjenja crijeva. Ovaj poremećaj spada u najčešće probavne poremećaje, a istraživanja pokazuju kako rasprostranjenost u Hrvatskoj iznosi i do 29%. Iako se sindrom može pojaviti u svim dobnim skupinama, češće se javlja u mlađoj životnoj dobi te kod žena. Razdoblja stresa i emocionalnog konflikta koji uzrokuje depresiju ili tjeskobu često pogoršavaju epizode sindroma iritabilnog crijeva.

Točni uzroci nastanka sindroma iritabilnog crijeva i dalje predstavljaju nepoznanicu iako postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti mehanizam bolesti. Do sada je poznato kako razvoju bolesti pridonose različiti čimbenici; genetski, okolišni i psihosocijalni. Bolovi u trbuhu, koji su jedan od glavnih simptoma, opisuju se kao grčeviti, probadajući i oštri, a prevladavaju u donjem dijelu trbuha. Obično je bol povezan s pražnjenjem crijeva nakon čega se može pogoršati ili smiriti, a važno je napomenuti kako bol mogu pogoršati emocionalni stres i obroci. S obzirom na poremećaje pražnjenja crijeva koji se javljaju, sindrom iritabilnog crijeva svrstan je u tri tipa: 1)udružen sa zatvorom, 2)udružen s proljevom i 3)miješani poremećaj kod kojeg se izmjenjuju razdoblja zatvora i proljeva. U stolici mogu biti prisutne primjese sluzi. Obilne, masne i noćne stolice nisu obilježja ovog sindroma. Drugi simptomi bolesti su prisutnost plinova, nadutost te osjećaj punine i težine u trbuhu.

Liječenje sindroma iritabilnog crijeva se u prvom redu sastoji od općih mjera i promjene prehrane. Opće mjere podrazumijevaju izbjegavanje stresa, a u prehrani valja izbjegavati pretjerano masnu hranu, alkohol, kofein, prekomjerno začinjenu hranu, mlijeko i mliječne proizvode u velikim količinama kao i sve druge čimbenike za koje bolesnik primijeti kako mogu izazvati simptome. Terapija u obliku lijekova primjenjuje se kada liječnik primijeti kako opće mjere i dijeta nisu dostatne te ih prilagođava bolesnikovim potrebama. Vrlo je teško postići izlječenje, ali većina bolesnika nauči kontrolirati bolest životnim navikama uz određene terapijske mjere.