Što je san i zbog čega nam je važan?
Snovi su univerzalno ljudsko iskustvo koje se opisuje kao stanje svijesti kojeg karakteriziraju kognitivni i emocionalni događaji tijekom spavanja. U ljudskom životu izmjenjuju se razdoblja aktivnosti i odmora. Da bi preživjeli, ljudska bića moraju raditi, a kako bi mogli obavljati svakodnevne aktivnosti potrebno je imati ispravan i regularan san. Iz tog razloga priroda ima naznačene cikličke izmjene buđenja i razdoblja spavanja.
Zanemarivanje potrebe sna može dovesti do brojnih poremećaja u različitim tjelesnim sustavima i podsustavima. Spavanje je prirodno stanje ljudskog tijela i uključuje izmjenu dvije glavne faze ; NREM i REM. Svaku fazu sna karakteriziraju specifični kemijski, stanični i anatomski događaji od vitalnog značaja za normalno funkcioniranje živčanog sustava, dok nedostatak sna može dovesti do pada kognitivnih funkcija kod pojedinaca.
U sklopu psihijatrijske ambulante možemo vam ponuditi pregled specijaliste psihijatra subspecijaliste socijalne psihijatrije i subspecijaliste forenzičke psihijatrije s ciljem prevencije, dijagnostike i liječenja mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja
Posljedice neispavanosti na mozak
Nedostatak sna utječe na ljudsko ponašanje, uključujući kognitivne funkcije, emocionalne procese, mišićnu aktivnost kao i na raspon ponašanja koja uključuju nagle promjene u regijama velikog mozga. Rezultati istraživanja o učinku nedostatka sna na neuralne funkcije pokazuju značajno smanjenje kognitivnih sposobnosti, ali i negativno raspoloženje nakon razdoblja nedostatka sna koje varira od 24 do 72 sata. Potpuna deprivacija sna na dulje od 36 sati može kod ljudi smanjiti sposobnost obavljanja kognitivnih zadaća, kao što su npr. Donošenje odluka, prostorno pamćenje, verbalno izražavanje, kreativnost, planiranje zadataka, otkrivanja promjena u okolini itd. U ekstremnim uvjetima mogu se pojaviti i halucinacije.
Zaključno, kratkoročna izloženost deprivaciji sna tijekom života najvjerovatnije neće imati ozbiljne dugoročne posljedice na neuralne funkcije kod ljudi, dok s druge strane relativno dugo i konstantno razdoblje neispavanosti može dovesti do ozbiljnih akutnih i kroničnih oštećenja neuralnog funkcioniranja.
Kako poboljšati navike spavanja
Smanjite izloženost plavoj svjetlosti u večernjim satima
Izloženost svjetlu tijekom dana je korisna i pomaže našem cirkadijalnom ritmu (izmjena dana i noći), ali noćna izloženost plavom svijetlu ima suprotan učinak. Plava svijetlost navodi ljudski mozak da misli kako je još uvijek dan, na taj način se u tijelu smanjuju hormoni poput melatonina koji Vam pomaže da se opustite i duboko spavate. Elektronički uređaji poput pametnih telefona i računala emitiraju plavo svijetlo u velikim količinama.
Smanjite neredovito ili dugo popodnevno drijemanje
Dok je kratko i kvalitetno drijemanje korisno za Vaš san, dugo ili nepravilno drijemanje nije. Spavanje danju može zbuniti Vaš unutarnji sat, što znači da možete imati problema sa spavanjem po mraku. Jedna studija primjetijla je kako drijemanje od 30 minuta ili manje može poboljšati dnevnu funkciju mozga bez utjecaja na noćni san.
Izbjegavajte konzumaciju kofeina 6 sati prije spavanja
Kofein ima brojne prednosti i konzumira ga velika većina naše populacije. Međutim, konzumiranje kofeina kasno tijekom dana stimulira živčani sustav i spriječava vaše tijelo da se opusti.
Steknite naviku odlaska u krevet i buđenja u slično vrijeme
Cirkadijalni ritam ljudskog tijela funkcionira usklađen s izlaskom i zalaskom sunca. Usklađenost vremena spavanja i buđenja može pomoći u dugoročnoj kvaliteti sna.
Izvori:
Trošt Bobić, T., Šečić, A., Zavoreo, I., Matijević, V., Filipović, B., Kolak, Ž., … Sajković, D. (2016). Utjecaj gubitka sna na mozak. Acta clinica Croatica, 55. (3.), 473-473. https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.03.17