Što je to atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je upalna, često obiteljska, neinfektivna, dugotrajna bolest kože, sklona poboljšanjima i pogoršanjima, a uz promjene kože postoji i jaki svrbež. Uz njega često se pojavljuju bronhalna astma, upala sluznice nosa (rinitis) ili upala spojnice oka (konjunktivitis).
Koji je uzrok atopijskog dermatitisa?
Uzrok atopijskog dermatitisa je slabo istražen. No, sigurno je da nasljeđe ima važnu ulogu u njegovu nastanku, jer je poznato da oko 60% odraslih s atopijskim dermatitisom imaju djecu s istim problemom. Nadalje, poznato je da ukoliko oba roditelja imaju atopijski dermatitis, tu bolest imat će 81% njihove djece. Također je poznato da ulogu u nastanku imaju i neki imunološki čimbenici, na što upućuje podatak da se u velikom broju oboljelih (ali ne u svih), može u krvi dokazati povišena vrijednost ukupnoga IgE (tj. jedne vrste antitijela koja imaju važnu ulogu nekim imunološkim, tj. alergijskim zbivanjima).
Ostali mogući uzroci su:
a) nedostatna zaštitna funkcija kože (oštećenje epidermalne barijere), uslijed čega dolazi do prekomjernog gubitka vode iz kože i njene suhoće;
b) smanjena funkcija lojnica, uslijed čega je koža suha i manje otporna na infekcije, i
c) utjecaji iz okoline, kao što su: neprikladne prostorije (suhi zrak, grinje, kućna prašina, dlaka, perje, ostalo), pelud, neprikladna odjeća i posteljina (sintetika, vuna) te škodljivi utjecaji iz hrane (konzervansi itd.)
U koje vrijeme života se pojavljuje atopijski dermatitis i kako promjene kože izgledaju?
Prvi simptomi mogu se pojaviti:
1) u dojenačkoj dobi (najčešće u 3. mjesecu života, oko 60% oboljelih); u ovog oblika prve se promjene obično opažaju na licu, na čelu, u vlasištu i šire se na trup; u zahvaćenim područjima kože, koja su obično simetrična, opažaju se crvenilo, vlaženje i kraste, a nešto kasnije, obično između 3. i 6 mjeseca pojave se i tragovi grebanja, kao posljedica svrbeža);
2) između 1. i 5. godine života (u 30% oboljelih); riječ je o suhim, crvenkastim, ili crvenkastosmeđim žarištima, koja su obično simetrično smještena na zatiljku, u pregibima laktova i koljena, na postraničnim dijelovima lica, na vjeđama, na hrptovima šaka i stopala te na zatiljku; postoji svrbež, a koža je suha;
3) između 6. i 20. godine života (oko 10% oboljelih); opažaju se simetrično smješteni čvorići, pločasta žarišta, a nerijetko i kraste u laktenim i koljenskim pregibima, na licu, na postraničnim dijelovima vrata, u predjelu lopatica te na hrptovima šaka i stopala; postoji svrbež, a koža je suha.
Kakav je dijagnostički postupak atopijskog dermatitisa?
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog dermatološkog pregleda, obično bez poteškoća. Ostali dijagnostički postupci jesu: određivanje spomenutog ukupnog IgE, bakteriološka, virusološka, mikrološka i dermatopatološka pretraga (biopsija kože) te alergološko testiranje, koje se provodi zbog otkrivanja individualnih provocirajućih čimbenika (primjenjuju se posebno priređeni aeroalergeni i nutritivni alergeni) te neke druge pretrage. Nakon kliničkog pregleda dermatolog će odlučiti o potrebnim dijagnostičkim postupcima!
U čemu se sastoje njega kože i liječenje atopijskog dermatitisa?
Potrebna je svakodnevna primjerena njega kože koja uključuje:
- pranje i čišćenje kože; održavanje higijene kože je od prvorazrednog značenja, jer je koža oboljelih, sklona bakterijskim, gljivičnim i virusnim infekcijama.; pri pranju, tj. čišćenju kože moramo voditi računa o tome da se koža što manje nadražuje; bolesnici s atopijskim dermatitisom imaju suhu kožu pa se kupanjem teži ostvariti ne samo učinak čišćenja, već i vlaženja; u tu se svrhu koriste sapuni koji ne isušuju kožu te kupke s dodatkom ulja, preporučuje se da kupanje na traje dugo;
- primjenu “neutralnih preparata” za zamašćivanje i vlaženje kože (kreme, masti i emulzije); ove je preparate nužno nanositi odmah nakon pranja, više puta dnevno, a učestalost njihove primjena ovisit će o stupnju suhoće kože); koji preparat je “najbolji” za Vas, ovisi o puno čimbenika (npr. o stupnju suhoće kože, o godišnjem dobu, o stupnju vlažnosti zraka u prostorijama i sl.);
- primjenu antihistaminika, tj. lijekova koji prvenstveno ublažavaju svrbež; ti se lijekovi prema uputi dermatologa mogu uzimati kroz dulje vrijeme, osobito u razdobljima pogoršanja bolesti;
- primjenu kortikosteroidnih preparata za lokalnu primjenu, koji su vrlo učinkoviti u liječenju atopijskog dermatitisa; na našem tržištu postoji niz preparata koji se razlikuju po jačini djelovanja, a dolaze u obliku losiona, krema, gelova ili masti; koji preparat i u kojem obliku je idealan za Vas odredit će dermatolog; uputa o primjeni kortikosteroidnih preparata potrebno je strogo se pridržavati, jer oni mogu uzrokovati određene nepoželjne pojave, kako u samoj koži, tako i u cijelome organizmu; zato će, u slučaju primjene kortikosteroidnih preparata u djece dermatolog od Vas zahtijevati vođenje “Dnevnika primjene kortikosteroida u djece”; u “Dnevnik” trebate upisivati podatke o: nazivu i obliku primijenjenog lijeka, mjestu primjene lijeka na koži (lice, trup, pelensko područje, udovi itd. ), veličini površine na koji ste preparat nanijeli, kao i o vremenu kroz koje je preparat primjenjivan; kortikosteroidi se u tankome sloju nanose tako, da površina kože nakon njihova nanošenja ostane sjajna; kortikosteroidi se za razliku od “neutralnih” preparata, primjenjuju najviše 2 puta dnevno;
- uporabu niza drugih lijekova i terapijskih metoda, npr. fototerapija (medicinska primjena, određenog spektra ultraljubičastih zraka), o čemu će Vas savjetovati dermatolog.